Ustavni sud koji od juče ima šest, a od februara će imati pet sudija, teško će uspjeti da ispuni svoju ulogu, jer to nije uspijevao ni do sada u punom sastavu, a sa manje sudija teško će izlaziti na kraj sa svim obavezama, ocjenjuju sagovornici „Dana”. Sudija Ustavnog suda Milorad Gogić kaže za „Dan” da je najviša sudska instanca i do sada u punom sastavu bila neažurna, jer u 2020. nije riješen priliv predmeta. Ističe da imaju ogroman zaostatak u predmetima po ustavnim žalbama iz ranijeg perioda, te da je bilo političkog uticaja u konkretnim predmetima, ali nije želio da precizira u kojima, što je, kako pretpostavlja, prepoznato u laičkoj i stručnoj javnosti. Ukazao je i da bi se sa pet sudija našli na ivici kvoruma.
– Do sada smo rješavali oko 1.000 predmeta godišnje. U ovoj godini imamo preko 3.200 neriješenih predmeta. Nijesmo uspjeli da riješimo prošlogodišnji priliv predmeta, a imaćemo ozbiljan priliv i ove godine. Ne bi bilo dobro da uđemo u „crveno svjetlo” da kršimo pravo na suđenje u razumnom roku, što bi moglo da proizvede negativne posledice po državu. Imamo zaostatak neriješenih predmeta iz 2017. i 2018. i to nije mali problem jer stranke očekuju da im sud riješi predmete u razumnom roku, blagovremeno, da bi ostvarili prava na koja se pozivaju u ustavnim žalbama. Drugi nivo problema je i ocjenjivanje ustavnosti zakona i podzakonskih akata, jer i tu imamo zaostatak koji je manji u odnosu na ustavne žalbe – izjavio je Gogić.
On ističe da bi eventualni neizbor dvoje novih sudija značio da Ustavni sud funkcioniše sa pet sudija.
– Ustavni sud za ustavne žalbe ima vijeća za meritorna odlučivanja u sastavu od po troje sudija. U prošloj godini imali smo tri takva vijeća. I sa tim vijećima nijesmo blagovremeno rješavali predmete čak i pritvorske koji su hitni. Ako budemo imali pet sudija, mi smo na ivici kvoruma za sjednice suda. Pritom treba imati u vidu da za odluke u vijećima da bi bile donijete moramo imati jednoglasnost. U našoj praksi se pokazalo da često nemamo iste stavove sa i bez argumentacije. Kolega Iličković i ja smo imali veliki broj izdvojenih mišljenja. Sa eventualnim neizborom novih sudija, mogli bismo doći u situaciju da se u konkretnom dese situacije neodlučivanja suda zbog potrebne većine od četiri glasa. Okrnjeni kapacitet suda otežao bi donošenje odluka – ukazuje Gogić.
On kaže da je predsjednik Ustavnog suda trebalo da bude izabran prije godinu dana, ali je većina sudija sa četiri glasa „za” neustavno i nezakonito izabrala predsjedavajućeg sudiju.
– Pitanje je da li ima političkog uticaja i da li će ga biti. Kolega Šćepanović koji je sada predsjednik rekao je da ga nema. Ipak, ja ne mislim da ga nema i da ga nije bilo što sam već rekao. Zna se od koga dolazi politički uticaj, to ne moram precizirati. Aleksis de Tokvil, francuski teoretičar iz 19. vijeka, rekao je: „Ustav je kao rijeka koja hladi političku moć”, a isto se može reći i za ustavno sudstvo u Evropi koje nastaje u 20. vijeku i svoju vlast vrši kroz instituciju kakva je ustavni sud. Politika nije sve, ali politika jeste u svemu – naveo je Gogić, dodajući da sebe isključuje iz bilo kojeg uticaja politike.
Profesor Đorđije Blažić rekao je u izjavi za „Dan” da odlazak u penziju dvoje sudija Ustavnog suda i ostanak petorice značajno može uticati na legitimitet odluka ustavno sudske vlasti s obzirom na to da sud donosi odluke većinom svih sudija, osim kada odlučuje o ustavnoj žalbi kada sud odlučuje u vijeću od troje sudija kada tu odluku donosi vijeće jednoglasno.
– U tom kontekstu sud može u punom kapacitetu odlučivati ako za odluku glasaju najmanje četiri sudije. Moguća su i drugačija formalno pravna tumačenja u ovoj situaciji kada bude samo pet sudija, u smislu da se odluka smatra donijetom ako za odluku glasaju troje sudija, ali meni nije blisko takvo tumačenje ustavne norme, naročito ako se ima u vidu „legitimitet“ odluke suda, a ne samo formalni legalitet – naglasio je Blažić.
On navodi da odluku o izboru novih sudija mora donijeti Skupština, a taj proces prate brojne procedure.
Predsjednik Upravnog odbora NVO CeMI, analitičar Zlatko Vujović ocjenjuje da smanjenje broja sudija Ustavnog suda u odnosu na propisani broj neće direktno uticati na njegov rad, odnosno on će i dalje moći da obavlja svoje Ustavom propisane nadležnosti.
– Za donošenje odluke potrebna je jednoglasna odluka sudskog vijeća kojeg u svakom konkretnom predmetu čini troje sudija. Ako nema saglasnosti u sudskom vijeću, potrebno je da se izjasne svi članovi Ustavnog suda, a za odluku je potrebno da glasaju četiri člana, ili više od polovine od sedam propisanih članova. Ono što će se u praksi dešavati jeste da manji broj sudija povlači veće opterećenje i prolongiranje perioda odlučivanja. To u krajnjem utiče na nivo zaštite građana jer oni ne mogu u prikladnom roku ostvariti svoja prava – navodi Vujović.
M.S.

---

Loša poruka Evropi
Vujović kaže da je do poslednjih dešavanja u Skupštini, oko usvajanja seta zakona, bio optimista da će brzo biti izabrano dvoje novih sudija.
– Vjerovao sam da parlament pod predsjedavanjem Alekse Bečića može doći do potrebne šire podrške za usvajanje izbornog zakona, te izbora sudija Ustavnog suda, te VDT, članova Sudskog savjeta. Nažalost, sve ovo nas je vratilo nazad u 2019., ali sa izmijenjenim ulogama. Stiče se utisak da lideri vladajuće većine ne shvataju da su ključevi rješenja u rukama opozicije, a odgovornost najvećim dijelom na strani vlasti, slično kao što je DPS bio odgovoran za neuspjeh pregovora dok je opozicija bojkotovala rad parlamenta. Poruka koja se šalje međunarodnim partnerima je loša, da političke elite nijesu zrele da zemlju uvedu u EU. Potrebni su pregovori vlasti i opozicije, potreban je širi dogovor oko niza pitanja od posebnog značaja. A do dogovora se ne može biti stalnim spinovanjam javnosti. Za očekivati je da predsjednik parlamenta preuzme inicijativu, te obezbijedi uslove za dogovor vlasti i parlamenta – ocijenio je Vujović.


Mitrić: Konfuzija u Ustavu
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor doktor Blagota Mitrić kazao je u izjavi za „Dan” da nije učestvovao u izradi Ustava iz 2007. godine, ali bi mu bila čast da jeste jer ne bi bio ovako nakaradan.
– Koliko je bilo van pravne pameti rješenje da se izbor najviših sudskih organa i drugih državnih organa bira dvotrećinskom većinom najbolje je pokazao referendum koji je bio godinu ranije jer je pokazao da je Crna Gora raspolućena na dva dijela i da nema ni teorijske mogućnosti za izbor sudija tih organa, u ovom slučaju sudija Ustavnog suda. Svi parlamentarni izbori nakon referenduma pokazali su da je Crna Gora raspolućena jer je vlast osvajana za jedan ponat, mandat. Druga solucija, tropetinska većina za izbor sudija je takođe u ovoj situaciji nemoguća misija. Nemoguće je da bilo ko dobije 49 glasova vlasti i opozicije. Ovo pokazuje da kod nas postoji konkretno u Ustavu konfuzija pojedinih rješenja u bukvalnom smislu, tj. da dva člana Ustava regulišu neku materiju različitim rješenjima potpuno suprotstavljeni jedan drugom. Najnoviji primjer koji se u praksi pokazao takvim je pitanje ambasadora – upozorio je Mitrić.